You are here: Početna » Saznajte Više » Međunarodni skupovi » Prva regionalna konferencija o ulozi pravobraniteljskih kancelarija
sreda, 23 maj 2018

Prva regionalna konferencija o ulozi pravobraniteljskih kancelarija


U Zagrebu je 21. decembra održana regionalna konferencija o ulozi pravobraniteljskih kancelarija u suzbijanju diskriminacije s posebnim naglaskom na područje polne diskriminacije i diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije. Uz Kancelariju pravobraniteljke za ravnopravnost polova, kao organizatora jučerašnje rasprave i Višnju Ljubičić, pravobraniteljku za ravnopravnost polova, gosti iz regije bili su Nevena Petrušić, poverenica za zaštitu jednakosti Republike Srbije i Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.


U prvom delu rasprave, pridružile su se i specijalizovane  pravobraniteljke – pravobraniteljka za decu Mila Jelavić, pravobraniteljka za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, kao i zamenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić, aktivno učestvujući u raspravi i odgovarajući na kasnija pitanja publike.


Prvi deo radionice bio je usmeren na položaj i funkciju antidiskriminacionih tela u nacionalnim pravnim porecima u regiji u pogledu zaštite od polne diskriminacije i diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije. Iako sva tela zaštite (u Hrvatskoj su to kancelarije pravobranitelja/ki, u Srbiji poverenik/ca za zaštitu jednakosti, a u Crnoj Gori zaštitnik/ca ljudskih prava i sloboda) imaju slična ovlašćenja, rasprava je donela uvid i u mnogo različitih gledišta na pojedine slučajeve, kao i razlike u zakonima među pojedinim državama. U Hrvatskoj je trenutno, na osnovu pola i polne orijentacije, najveća diskriminacija na području rada i zapošljavanja.


"Želela bih da živim u društvu u kom se preporuke pravobranitelja ne bi smele ignorisati", odgovorila je Ljubičić na pitanje koju ulogu ima mišljenje pravobraniteljskih kancelarija ako tuženi svejedno ne moraju prihvatiti preporuke pravobranitelja, npr. za tolerancijom prema različitim verskim, socijalnim, polnim i inim pitanjima. Ipak, Goran Selanec, viši savetnik pravobraniteljke za ravnopravnost polova, naveo je i niz pozitivnih promena nastalih kao rezultat rada pravobraniteljstava.


Zanimljivu činjenicu navela je Petrušić. U Srbiji, kada neko ne postupi po preporuci poverenstva, ime pravne ili fizičke osobe koja se oglušila na preporuku, navodi se u najtiražnijem listu u zemlji, uz precizna pojašnjenja na koji način je došlo do diskriminacije.


Bilo je reči i o položaju i ovlašćenjima antidiskriminacionih tela u antidiskriminacionim postupcima pred sudovima. Tako je najizrazitija razlika bila ona koju je naveo Baković, a ta je bila preporuka da se na sudski postupak ide samo kada je sigurna "pobeda", odnosno, dobijanje parnice, zbog odgovornosti pravobraniteljstava. Uz rešavanje pojedinačnih pritužbi povodom diskriminacije, nezavisna tela koja deluju u regiji imaju ovlašćenje pokretanja sudskih postupaka kako bi zaštitili javne interese građana, ali i pojedinačne osobe (pravne ili fizičke) ugrožene diskriminacijom. Druga opcija je i mešanje u sudske sporove (kancelarija pravobraniteljke za ravnopravnost polova trenutno je mešač u dva sudska spora, a za još četiri razmatra mogućnost mešanja).


U Srbiji postupak je sličan, iako zakon još uvek u dovoljnoj meri ne prepoznaje poverenika kao "prijatelja suda", za što su prisutni izrazili želju i nadu u buduću promenu tog stanja.


Pre nego što su se raspravi pridružile i sutkinja Opštinskog građanskog suda u Zagrebu, Marina Parać Garma, sutkinje Županijskog suda u Zagrebu, Goranka Barač Ručević i Iris Gović, zamenik pučkog pravobranitelja je istakao da sudska praksa treba biti drugačija i kako na određen način treba uticati na sprečavanje govora mržnje koji je sve očigledniji. Naveo je primer jedne knjige u kojoj je jevrejska populacija predstavljena na vrlo ružan i omalovažavajući način, ali ništa se nije moglo preduzeti zbog slobode mišljenja, uprkos činjenici da je ta knjiga bila dostupna u gradskoj biblioteci svim uzrastima.


Ono s čim su se sutkinje osobito složile jeste rad na specijalizaciji sudija za pitanja diskriminacije koja zahtevaju specifična znanja i afinitete, pa su stoga pozdravile program Pravosudne akademije koja se sprovodi na nivou države. Zamerka sudstvu bila je još uvek nedovoljna mogućnost uvida u pojedine slučajeve koja značajno utiče na rad pravobraniteljstava, dužina postupaka, upravo zbog čega se veliki broj osoba ne odlučuje za tužbu na osnovu diskriminacije.


U raspravi je zasigurno otvoreno puno više zanimljivih pitanja, nego što je konkretnih odgovora, ali svi su se učesnici/e složili/e s time da je ovo tek prva konferencija ovakvog tipa i sam početak osvetljavanja važnosti zajedničkog rada na suzbijanju diskriminacije, i kako će buduće konferencije biti specifičnije.

 

Izvor

 

 

Komentari
Dodaj Novi
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."